U periodu posle II Svetskog rata započinje i preobražaj u obrazovanju geoloških kadrova. Na postojećim školama za obrazovanje, hidrogeologija će postati sastavni deo nastavnih planova za obrazovanje inženjera i tehničara, što će potrajati do 1963 godine. Te godine dolazi do objedinjavanja postojećih škola za obrazovanje visoko kvalifikovanih kadrova u oblasti geologije. Na jedinstvenoj školi, sadašnjem Rudarsko-Geološkom fakultetu, od 1963 godine, najpre će biti obrazovan smer za inženjersku geologiju sa hidrogeologijom, koji se od 1971 godine transformiše u dva posebna smera, koji će, nešto kasnije, predstavljati i posebne OOUR-e u okviru Geološkog odseka.

Dana 1. juna 1971. godine kada je Smer osnovan, nastavničko i saradničko osoblje sačinjavali su: Dr Branko Stepanović, red.prof.; Dr Nikola Milojević, red.prof.; Inž. Jovan Perić, docent; Dr Budimir Filipović, docent; Dr Nadežda Dimitrijević, viši saradnik i Radojica Simaković, laborant. U isto vreme kao honorarni nastavnici su bili angažovani: Dr Mladen Boreli, red.prof. i Dr Slavoljub Jovanović, van.prof. sa Građevinskog fakulteta.

Tokom 1989. godine Smer, odnosno OOUR za hidrogeologiju prerasta u Institut za hidrogeologiju, kao posebnu organizacionu jedinicu Rudarsko-Geološkog fakulteta, koja će se baviti školovanjem kadrova za potrebe hidrogeoloških istraživanja i razvojem naučno-istraživačkog rada. Školovanje kadrova na poslediplomskim studijama kao i na pripremi doktorata iz hidrogeoloških nauka vrši se počev od 1960 godine.

Osnivanje Katedre za hidrogeologiju, kasnije OOUR, zatim Instituta, značajno je doprinelo razvoju naše hidrogeologije. Intenzivniji razvoj pojedinih oblasti usmeravan je ne samo naučnim rukovodstvom eminentnih hidrogeologa, već i okupljanjem stručnjaka na posebno organizovanim skupovima. Tako je na incijativu hidrogeologa u organizaciji Republičke privredne komore održano "Savetovanje o geotermalnoj energiji" 1974. od kada se i ovaj izraz šire koristi u našoj stručnoj praksi. U organizaciji OOUR-a započinju i prva detaljnija hidrogeotermalna istraživanja na mnogim lokalitetima oko značajnijih hidrogeotermalnih pojava. U okviru tih istraživanja izvode se temperaturna merenja u bušotinama i izrađuju hidrogeotermalne bušotine dubine i preko 1000 m. Takođe, u organizaciji OOUR-a hidrogeologije održano je Savetovanje o mogućnostima vodosnabdevanja Srbije (1976), kao i više naučnih skupova o stanju i perspektivama ove i geološke struke uopšte (pr. "Geološka struka, srodne struke, komplementarnosti i nesporazumi", 1997). Laboratorija za vodosnabdevanje podzemnim vodama kao i laboratorija za geotermalnu energiju i energetsku efikasnost su jedine te vrste u nas. Danas Departman za hidrogeologiju ujedno je jedina institucija u JI Evropi na kojoj je započeo razvoj geotermologije kao opšte nauke o zemljinoj toploti, odnosno istraživanja i ocene geotermalnih resursa.

Zaštita podzemnih voda je posebna i danas izuzetno značajna naučna oblast, čiji je razvoj u nas započeo pre oko 30 godina, takođe na tadašnjem Smeru za hidrogeologiju. U hidrogeologiji je primena informatike izuzetno značajna. Departman za hidrogeologiju započeo je još pre 20-ak godina izradu prve baze hidrogeoloških podataka i izradu prve digitalizovane hidrogeološke karte Srbije i Crne Gore.

Na kraju, može se konstatovati da je sadašnji Departman za hidrogeologiju Rudarsko-Geološkog fakulteta u Beogradu zapravo najrazvijenija visokoškolska institucija u području JI Evrope na kojoj se školuju stručnjaci za istraživanje i eksploataciju svih vrsta resursa podzemnih voda.